POVIJEST GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE VALPOVO
OD 1878.- 2017.GODINE
Gradska knjižnica i čitaonica Valpovo jedna je od najstarijih kulturnih ustanova u Valpovu i djeluje neprekidno 135 godina.
Osnivač i začetnik današnje knjižnice u Valpovu bila je Hrvatska građanska čitaonica krajem devetnaestog stoljeća.
Kao godina osnutka knjižnice uzima se 1878. godina, jer se ona nalazi na pečatima starih knjiga, ali točni pisani podaci nisu poznati.
Sve do sredine dvadesetog stoljeća knjižnica ostaje u sklopu Hrvatske građanske čitaonice i dijeli povijesnu sudbinu svih tadašnjih kulturnih ustanova. Znakovito je da usprkos svim povijesnim i političkim previranjima nije bilo dužih prekida u radu kako Hrvatske građanske čitaonice, tako ni u djelatnosti knjižnice.
Šezdesetih godina pod novim imenom - Općinska knjižnica, postaje dio Narodnog sveučilišta „ Ivo Lola Ribar“ gdje uz Muzej Valpovštine čini Centar za kulturu.
Devedesetih godina osnutkom Ustanove za kulturne djelatnosti „Ante Evetović-Miroljub“ knjižnica mijenja ime u Gradska knjižnica Valpovo, ali ostaje organizacijski dio te ustanove.
Ni u ovome periodu nije bilo prekida u radu bez obzira na ograničene mogućnosti rada uvjetovane radovima na krovištu Dvorca i ratnim zbivanjima.
Iz prizemnih prostorija Dvorca knjižnica se u ljeto 1995. godine iseljava prvo u zgradu Poglavarstva Grada Valpova, a na jesen u prostor od 75m2 na Vijencu hrvatske Republike 5. Knjižni fond deponira se na više lokacija (uglavnom podrumskih) u gradu, a knjižnica s desetak tisuća knjiga u neadekvatnim uvjetima radi sve do 2008. godine.
Kupovinom i uređenjem zgrade u ulici J. J. Strossmayera 36, u koju je knjižnica uselila 2008. godine, za grad Valpovo počinje novo, puno bolje razdoblje rada knjižnice.
Godine 2009. knjižnica postaje samostalna kulturna ustanova pod imenom Gradska knjižnica i čitaonica Valpovo.
Odgovarajući prostor preduvjet je dobroga rada knjižnice i na sreću ovaj prostor u potpunosti zadovoljava postojeće bibliotečne kriterije: u blizini je centra grada i drugih kulturnih i obrazovnih ustanova, ima slobodni prilaz dvorištu i parkiralište ispred zgrade, dovoljnu kvadraturu i raspored prostorija te prostrano dvorište.
Knjižnica i čitaonica Valpovo useljenjem u obnovljenu zgradu postaje pravo komunikacijsko, multikulturalno, informacijsko, multimedijsko i obrazovno mjesto i okupljalište namijenjeno svim uzrastima građana bez obzira na vjerska, politička i druga određenja, socijalni status i obrazovnu razinu.
Gradska knjižnica i čitaonica Valpovo postala je prepoznatljiva i prihvaćena u gradu kao kulturno žarište, što je jedan od temeljnih odrednica Strategije za razvoj narodnih knjižnica Republike Hrvatske u ovom desetljeću.
Svojim odazivom i prihvaćanjem ponuđenih kulturnih programa, korištenjem usluga i članstvom u knjižnici građani Valpova, grada duge i bogate kulturne prošlosti dokazali su da trebaju i zavrjeđuju ovakvu knjižnicu u svome gradu.
OD 1878.- 2017.GODINE
Gradska knjižnica i čitaonica Valpovo jedna je od najstarijih kulturnih ustanova u Valpovu i djeluje neprekidno 135 godina.
Osnivač i začetnik današnje knjižnice u Valpovu bila je Hrvatska građanska čitaonica krajem devetnaestog stoljeća.
Kao godina osnutka knjižnice uzima se 1878. godina, jer se ona nalazi na pečatima starih knjiga, ali točni pisani podaci nisu poznati.
Sve do sredine dvadesetog stoljeća knjižnica ostaje u sklopu Hrvatske građanske čitaonice i dijeli povijesnu sudbinu svih tadašnjih kulturnih ustanova. Znakovito je da usprkos svim povijesnim i političkim previranjima nije bilo dužih prekida u radu kako Hrvatske građanske čitaonice, tako ni u djelatnosti knjižnice.
Šezdesetih godina pod novim imenom - Općinska knjižnica, postaje dio Narodnog sveučilišta „ Ivo Lola Ribar“ gdje uz Muzej Valpovštine čini Centar za kulturu.
Devedesetih godina osnutkom Ustanove za kulturne djelatnosti „Ante Evetović-Miroljub“ knjižnica mijenja ime u Gradska knjižnica Valpovo, ali ostaje organizacijski dio te ustanove.
Ni u ovome periodu nije bilo prekida u radu bez obzira na ograničene mogućnosti rada uvjetovane radovima na krovištu Dvorca i ratnim zbivanjima.
Iz prizemnih prostorija Dvorca knjižnica se u ljeto 1995. godine iseljava prvo u zgradu Poglavarstva Grada Valpova, a na jesen u prostor od 75m2 na Vijencu hrvatske Republike 5. Knjižni fond deponira se na više lokacija (uglavnom podrumskih) u gradu, a knjižnica s desetak tisuća knjiga u neadekvatnim uvjetima radi sve do 2008. godine.
Kupovinom i uređenjem zgrade u ulici J. J. Strossmayera 36, u koju je knjižnica uselila 2008. godine, za grad Valpovo počinje novo, puno bolje razdoblje rada knjižnice.
Godine 2009. knjižnica postaje samostalna kulturna ustanova pod imenom Gradska knjižnica i čitaonica Valpovo.
Odgovarajući prostor preduvjet je dobroga rada knjižnice i na sreću ovaj prostor u potpunosti zadovoljava postojeće bibliotečne kriterije: u blizini je centra grada i drugih kulturnih i obrazovnih ustanova, ima slobodni prilaz dvorištu i parkiralište ispred zgrade, dovoljnu kvadraturu i raspored prostorija te prostrano dvorište.
Knjižnica i čitaonica Valpovo useljenjem u obnovljenu zgradu postaje pravo komunikacijsko, multikulturalno, informacijsko, multimedijsko i obrazovno mjesto i okupljalište namijenjeno svim uzrastima građana bez obzira na vjerska, politička i druga određenja, socijalni status i obrazovnu razinu.
Gradska knjižnica i čitaonica Valpovo postala je prepoznatljiva i prihvaćena u gradu kao kulturno žarište, što je jedan od temeljnih odrednica Strategije za razvoj narodnih knjižnica Republike Hrvatske u ovom desetljeću.
Svojim odazivom i prihvaćanjem ponuđenih kulturnih programa, korištenjem usluga i članstvom u knjižnici građani Valpova, grada duge i bogate kulturne prošlosti dokazali su da trebaju i zavrjeđuju ovakvu knjižnicu u svome gradu.
